Dr. sc. Damir Demonja objavio je pregledni znanstveni članak “The contribution of environmental interpretation in nature protection: The case of protected areas in the Republic of Croatia / Doprinos interpretacije okoliša u zaštiti prirode: Primjer zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj, u znanstvenom časopisu „Šumarski list“: Znanstveno-stručnom i staleškom glasilu Hrvatskoga šumarskoga društva, koji je indeksiran u bazama: Science Citation Index Expanded (SCI-EXP) (sastavni dio WoSCC-a), SCOPUS, CAB Abstracts, Forestry Abstracts, Agricola, Pascal i Geobase. Člank je pisan s dr. sc. Vladimirom Stojanovićem, redovitim profesorom s Univerziteta u Novom Sadu, Prirodno-matematičkog fakulteta, Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo, dr. sc. Sanjom Tišma, znanstvenom savjetnicom u trajnom izboru, ravnateljicom Instituta za razvoj i međunarodne odnose, IRMO, iz Zagreba, dr. sc. Majom Mijatov Ladičorbić, docenticom s Univerziteta u Novom Sadu, Prirodno-matematičkog fakulteta, Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo i dr. sc. Aleksandrom Dragin, redovitom profesoricom s Univerziteta u Novom Sadu, Prirodno-matematičkog fakulteta, Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo.
Cjeloviti tekst dostupan je na poveznici.
Sažetak: Interpretacija prirodnih vrijednosti i upravljanje posjetiteljima u zaštićenim područjima međusobno su povezani na više načina i predstavljaju važnu kariku u aktivnostima zaštite prirode. Ovaj rad ispituje osnovne elemente interpretacije i upravljanja posjetiteljima u odabranim zaštićenim područjima Republike Hrvatske. Zaštićena područja jedan su od glavnih elemenata turističke slike Hrvatske sa značajnim ekonomskim učincima u generiranju posjetitelja. Međutim, to može doprinijeti degradaciji prirodnih vrijednosti ili pomoći u zaštiti prirode. Zbog takvih izazova neophodno je bolje razumjeti važnost centara za posjetitelje, turističkih tura i načina na koji se etički kodeksi primjenjuju u zaštićenim područjima. U ovome radu istražuje se zastupljenost tehnika i alata interpretacije okoliša u sedam zaštićenih područja Republike Hrvatske pomoću podataka koji su pribavljeni uglavnom anketnim istraživanjem. Osnovni rezultati pokazuju da je Hrvatska ostvarila napredak u prethodnom razdoblju u području interpretacije prirodnih i kulturnih vrijednosti na teritoriju svojih zaštićenih područja. Taj napredak nije samo u regijama gdje turizam ima masovni karakter i gdje su posjete značajne, već je ostvaren i u udaljenim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Takav pristup u razvoju zaštićenih područja pokazuje da ona nisu samo masovne turističke destinacije, već i mjesta za složenije razumijevanje koncepta zaštite prirode i održivog razvoja povezanog s korištenjem njezinih potencijala.
